• '99.
    Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama- 25. studenoga obilježava brutalno ubojstvo triju aktivistica, sestara Mirabal u Dominikanskoj Republici. Od 1999. godine, UN su i službeno priznali ovaj dan.
  • Od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2016. u Hrvatskoj su ubijene 72 žene od strane partnera, bivših partnera i bliskih muških osoba.
  • 88
    Muškarci čine 88,8% od prijavljenih počinitelja kaznenih djela nasilja u obitelji.
  • 14
    Godišnje u Hrvatskoj od 11 do 14 žena ubijene su od strane muškarca s kojim su bile u vezi ili braku ili u krvnom srodstvu.

PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PREDSTAVILA MEDIJSKI KODEKS I SMJERNICE O SENZIBILIZIRANOM IZVJEŠTAVANJU O NASILJU PREMA ŽENAMA I FEMICIDU

08.03.2019
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena

PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PREDSTAVILA MEDIJSKI KODEKS I SMJERNICE O SENZIBILIZIRANOM IZVJEŠTAVANJU O NASILJU PREMA ŽENAMA I FEMICIDU

Predstavnici medija potpisali Sporazum o prihvaćanju Smjernica Medijskog kodeksa

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u Novinarskom domu u Zagrebu organizirala je svečano predstavljanje Medijskog kodeksa - vodiča za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu kako bi i ovim povodom podsjetila na važnost suzbijanja svih oblika nasilja prema ženama.„Danas smo se ovdje okupili da podsjetimo na one koje ni na današnji, a niti na ijedan drugi dan više neće dobiti cvijet jer je njihov život zauvijek prekinut i to od ruke bračnih ili izvanbračnih tadašnjih ili bivših partnera, muškaraca kojima su vjerovale da ih nikada ne bi povrijedili, s kojima su osnovale obitelj. Isticanje nulte tolerancije na nasilje ne znači ništa ako u praksigotovo svakodnevno svjedočimo novom slučaju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji i nezaštićenosti žrtve ili žrtava“ istaknula je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, poručila je „U našoj moći u Hrvatskom saboru je izmjena zakona - što i činimo - ali niti možemo niti smijemo utjecati na sudačke odluke. Zatoi danas apeliram na potrebu strožeg pristupa zlostavljačima i nasilnicima u sudskoj praksi. Isto tako ukazujem na stalnu potrebu propisivanja zaštitnih mjera koje često mogu biti spasonosne i spriječiti novo zlostavljanje a ponekad čak i počinjenje ubojstva.“.

Jedna od prvih institucija koja ima važnu ulogu u procesuiranju nasilja prema ženama jest policija, čija je uloga iznimno značajna kada je riječ o izvještavanju o nasilju prema ženama i femicidu. Glavni ravnatelj policije, Nikola Milina naglasio je „Samo zajedničkimi sustavnim angažiranjem svih nadležnih dionika moramo i možemo djelovati na sprječavanje nasilja prema ženama iprevenciju femicida, pri čemu je osobito važno da svi oni koji su uključeni u izvještavanje, to rade na krajnje profesionalan i etičan način. To nalaže deontologija naših profesija, ali to nam je prije svega ljudska i moralna odgovornost. Svi trebamo poštivati dostojanstvo žrtve, voditi brigu o punoj zaštiti njenih prava, uključujući posebice pravo na privatnost, kako bismo na vrijeme prevenirali mogućnost sekundarne viktimizacije. Policija sustavno radi na pozitivnim promjenama u podizanju profesionalizacije postupanja i odnosa policijskih službenica i službenika prema svim žrtvama nasilja, posebice rodno utemeljenog, a putem ciljanih programa edukacije, prevencije i senzibilizacije zasigurno doprinosi otklanjanju rodnihpredrasuda i stereotipa. Medijski kodeks, svima nama zajedno, služit će kao nezaobilazan alat pri učinkovitijoj senzibilizaciji javnosti i nužnoj zaštiti žrtava nasilja, te osudi našeg društva na ovu negativnu i opasnu društvenu pojavu, na koju nitko ne smije i ne može ostati imun. Formiranje javnog stava o neprihvatljivosti svih oblika nasilja neizostavni je čimbenik za pokretanje promjena u društvu.“.

Predstavljajući Analizu medijskog izvještavanja o slučajevima femicida 2012.-2016., voditeljica Ženske sobe - Centra za seksualna prava, dr. sc. Maja Mamula istaknula je: „Cilj ove publikacije i filma je ukazati na važnost medija o izvještavanju o nasilju nad ženama, utjecaju postojećih predrasuda i stereotipa u medijskom izvještavanju na samu žrtvu, njoj bliske osobe, rad institucija, ali i društvo u cjelini. Važno je izbjeći propuste, neetično i nesenzibilizirano izvještavanje u kojem se ponavljaju predrasude prema nasilju nad ženama, u kojem se prebacuje odgovornost za nasilje sa žrtve na počinitelja i koje doprinosi sekundarnoj viktimizaciji žrtava i njima bliskih osoba. Takvo izvještavanje pomaže održavanju postojećeg statusa i toleriranju nasilja nad ženama u društvu. Publikacija navodi i primjere pozitivnog novinarskog izvještavanja, kao i preporuke kojih bi se predstavnice i predstavnici medija trebali pridržavati u svome novinarskom radu vezano uz nasilje nad ženama i femicid.“.

U sklopu predstavljanja Medijskog kodeksa dostupan je i dokumentarni film „Žene, nasilje, mediji“ izrađen u okviru EU projekta, a sljedila je panel rasprava o izazovima o medijskom izvještavanju o nasilju prema ženama u kojem su, uz pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić, sudjelovale Marina Mandić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova, Zrinka Oreb, glasnogovornica Ministarstva pravosuđa te novinarke Anka Bilić Keserović i Iva Anzulović.



Medijski kodeks nastao je u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom u okviru EU projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, a kojegsufinancira Europska komisija iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije. Partnerska organizacija na projektu je Ženska soba-Centar za seksualna prava, a pridruženi partneri su: Policijska akademija, Pravosudna akademija i Hrvatsko novinarsko društvo.Projekt se bavi ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja prema ženama, s posebnim naglaskom na slučajeve femicida. U fokusu projekta je zagovaranje efikasnije suradnje među institucijama i ključnim akterima koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama.

Način na koji mediji izvještavaju bitno utječe na žrtvu (ukoliko je preživjela), njezinu obitelj i druge bliske osobe, počinitelja, institucije, ali i zajednicu. Upravo iz tog razloga, javni je interes podržati Medijski kodeks i njegove smjernice kako bi se i tako pridonijelo suzbijanju rodnih stereotipa i negativne medijske prakse u svrhu zaštite žrtava od sekundarne viktimizacije i poštivanja načela ravnopravnosti žena i muškaraca. „Sporazum o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa mediji će moći potpisati i naknadno, a cilj je okupiti što veći broj medija koji će prihvatiti i provoditi smjernice proizašle iz ovog Kodeksa za etično, odgovorno i senzibilizirano izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju prema ženama, nasilju u obitelji i femicidu kako bi se zaštitio identitet žrtve, njezino dostojanstvo, i u konačnici, kako bi se odaslala poruka nulte tolerancije prema nasilju i nasilju prema ženama“ , poručila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić.

Potpisan je i Sporazum o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa od strane dvanaest tiskanih, televizijskih i internetskih medija koji će svojim primjerom odaslati poruku o važnosti osjetljivog pristupa izvještavanju o rodno utemeljenom nasilju kao važnom segmentu suzbijanja nasilja prema ženama i femicida. Sporazum o prihvaćanju Smjernica Medijskog kodeksa najavili su potpisati 24 sata, Glas Slavonije, Građanska inicijativa NG Buntovnici iz Nove Gradiške, Jutarnji list-Hanza media, HINA, Index.hr, N1 televizija, Novi list, Tportal, TV Jabuka-Otvorena televizija, Večernji list i Z1 televizija. Poziv na potpisivanje Sporazuma o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa otvoren je za sve medije. Oni koji ga žele potpisati mogu se obratiti instituciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.


Republika Hrvatska
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Višnja Ljubičić, dipl. iur.


Kratak video prilog s predstavljanja Medijskog kodeksa Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova:

Izvor: HINA/ Dario GRZELJ/ ua